<?xml version="1.0" encoding="utf-8"?><feed xmlns="http://www.w3.org/2005/Atom" ><generator uri="https://jekyllrb.com/" version="4.2.0">Jekyll</generator><link href="https://spalovic.in.rs/danilo/feed.xml" rel="self" type="application/atom+xml" /><link href="https://spalovic.in.rs/danilo/" rel="alternate" type="text/html" /><updated>2022-11-14T14:28:27+00:00</updated><id>https://spalovic.in.rs/danilo/feed.xml</id><title type="html">daniloATspalović.in.rs</title><subtitle>Beleške, uputstva, komjuteri, iot, elektronika... svašta.</subtitle><author><name>Danilo Spalović</name><email>danilo@spalovic.in.rs</email></author><entry><title type="html">Deinstalacija aplikacije sa mobilnog Honor 10 Lite</title><link href="https://spalovic.in.rs/danilo/linux/2022/11/12/deinstalacija-honor10lite.html" rel="alternate" type="text/html" title="Deinstalacija aplikacije sa mobilnog Honor 10 Lite" /><published>2022-11-12T16:01:00+00:00</published><updated>2022-11-12T16:01:00+00:00</updated><id>https://spalovic.in.rs/danilo/linux/2022/11/12/deinstalacija-honor10lite</id><content type="html" xml:base="https://spalovic.in.rs/danilo/linux/2022/11/12/deinstalacija-honor10lite.html">&lt;blockquote&gt;
  &lt;p&gt;Radi i na drugim telefonima, ne samo na Honor i Huawei ;)&lt;/p&gt;
&lt;/blockquote&gt;

&lt;p&gt;Svaki proizvođač mobilnih telefona ima svoju prilagođenu verziju Androida. To naravno znači da ima gomilu aplikacija koje nikad neću da upotrebim iz razno raznih razloga. To samo po sebi i nije neki problem ako se izuzme da ne postoji opcija da se te aplikacije uklone sa telefona. Ili sam ja tako mislio do sada…&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;Već duze vreme koristim Honore 10 lite i sasvim je ok telefon za moja očekivanja, ali… Naravno sa njim dolazi aplikacija HiSearch (ili u nekim verzijama AiSearch) koja meni iskreno ne služi ničemu osim da me nervira svaki put kada pokušam da povučem roletnu sa gornje ivice telefona i za malo promašim. Ali evo rešenja…&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;Mislio sam da je potrebno da “rootujem” telefon, što sam izbegavao do sada, kad ono postoji i drugo rešenje. A to je ADB - Android Debuging Bridge. To je alat koji se pokreće iz komandne linije i služi za instaliranje, deinstaliranje, debagovanje aplikacija, transfer fajlova i pristup shell-u android uređaja. Deo je Android SDK pakete a može se instalirati i kao &lt;strong&gt;android-tools&lt;/strong&gt; paket na Linuxu. Uz njega ide i jedna biblioteka i za neke uređaje je potrebno instalirati i &lt;strong&gt;android-udev&lt;/strong&gt; paket da bi računar prepoznao telefon. Ja sam morao da ga instaliram za moj telefon na Arch Linuxu.&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;Sledeći korak je uključivanje Developer moda na Android uređaju. Za Android Jelly Bean (4.2) i novije u postupak je sledeći, odeš u podešavanja (Settings) zatim O telefonu (About Phone) i na Buld Number “tapneš” 7 puta dok ne iskoči popup koji te obaveštava da si sada developer. Na nekim verzijama se Build Number zove Software Info. Zatim opet u podešavanjima potražiš Developer ili Development i uključiš USB debugging.&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;Zatim priključiš telefon na računar preko USB kabla i onda idemo u terminal. Komanda adb devices bi trebalo da prikaže priključen uređaj.&lt;/p&gt;

&lt;div class=&quot;language-plaintext highlighter-rouge&quot;&gt;&lt;div class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;pre class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;code&gt;$ adb devices
List of devices attached 
HT07VHL00676    device
&lt;/code&gt;&lt;/pre&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;

&lt;p&gt;Ako ne prikaze, restartuješ adb server i probaš ponovo, a šta drugo…&lt;/p&gt;

&lt;div class=&quot;language-plaintext highlighter-rouge&quot;&gt;&lt;div class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;pre class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;code&gt;# adb kill-server
# adb start-server
$ adb devices
&lt;/code&gt;&lt;/pre&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;

&lt;p&gt;Ako prikaže idemo dalje. Pokrećemo adb shell i listamo instalirane aplikacije. U mom slučaju je to bila com.huawei.search&lt;/p&gt;

&lt;div class=&quot;language-plaintext highlighter-rouge&quot;&gt;&lt;div class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;pre class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;code&gt;adb shell
pm list packages | grep search
pm uninstall -k --user 0 com.huawei.search
&lt;/code&gt;&lt;/pre&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;

&lt;p&gt;Više o ADB komandama na ovom linku https://adbshell.com/&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;Ako je potrebno malo više čačkanja da ovo gore pomenuto proradi, onda je Arch Linux wiki tvoj najbolji prijatelj… kao i mnogo puta do sada.&lt;/p&gt;</content><author><name>Danilo Spalović</name></author><category term="linux" /><category term="Android" /><category term="Honor" /><category term="Huawei" /><category term="ADB" /><category term="Arch" /><summary type="html">Radi i na drugim telefonima, ne samo na Honor i Huawei ;)</summary></entry><entry><title type="html">Mreža na Rasbian Jessy</title><link href="https://spalovic.in.rs/danilo/linux/2017/12/25/mreza-na-rasbian-jessy.html" rel="alternate" type="text/html" title="Mreža na Rasbian Jessy" /><published>2017-12-25T19:31:00+00:00</published><updated>2017-12-25T19:31:00+00:00</updated><id>https://spalovic.in.rs/danilo/linux/2017/12/25/mreza-na-rasbian-jessy</id><content type="html" xml:base="https://spalovic.in.rs/danilo/linux/2017/12/25/mreza-na-rasbian-jessy.html">&lt;p&gt;U međuvremenu se promenio način podešavanja mrežnog interfejsa na Linuxima zasnovanim na Debianu. Sada je potrebno promeniti fajl &lt;strong&gt;/etc/dhcpcd.conf&lt;/strong&gt; i restartovati mrežni servis. Za mrežu preko kabla to izgleda ovako:&lt;/p&gt;

&lt;div class=&quot;language-plaintext highlighter-rouge&quot;&gt;&lt;div class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;pre class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;code&gt;interface eth0

static ip_address=192.168.0.10/24
static routers=192.168.0.1
static domain_name_servers=192.168.0.1
&lt;/code&gt;&lt;/pre&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;

&lt;p&gt;Za bežičnu mrežu je slično:&lt;/p&gt;

&lt;div class=&quot;language-plaintext highlighter-rouge&quot;&gt;&lt;div class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;pre class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;code&gt;interface wlan0

static ip_address=192.168.0.200/24
static routers=192.168.0.1
static domain_name_servers=192.168.0.1
&lt;/code&gt;&lt;/pre&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;

&lt;p&gt;Pa kome šta treba…&lt;/p&gt;</content><author><name>Danilo Spalović</name></author><category term="linux" /><category term="RaspberryPi" /><summary type="html">U međuvremenu se promenio način podešavanja mrežnog interfejsa na Linuxima zasnovanim na Debianu. Sada je potrebno promeniti fajl /etc/dhcpcd.conf i restartovati mrežni servis. Za mrežu preko kabla to izgleda ovako:</summary></entry><entry><title type="html">Arch Linux - instalacija grafičkog okruženja cinnamon</title><link href="https://spalovic.in.rs/danilo/linux/2017/02/11/arch-linux-instalacija-grafickog-okruzenja-cinnamon.html" rel="alternate" type="text/html" title="Arch Linux - instalacija grafičkog okruženja cinnamon" /><published>2017-02-11T15:21:00+00:00</published><updated>2017-02-11T15:21:00+00:00</updated><id>https://spalovic.in.rs/danilo/linux/2017/02/11/arch-linux-instalacija-grafickog-okruzenja-cinnamon</id><content type="html" xml:base="https://spalovic.in.rs/danilo/linux/2017/02/11/arch-linux-instalacija-grafickog-okruzenja-cinnamon.html">&lt;p&gt;Prethodni post vezan za Arch Linux je opisao osnovnu instalaciju sa minimalnom konfiguracijom u komandnoj liniji potrebnom da se pokrene sistem i pristupi internetu za dalju konfiguraciju. Međutim, korišćenje operativnog sistema samo u komandnoj liniji je naporno, posebno za nove korisnike koji su navikli na grafičko okruženje ili se prvi put sreću sa Linuxom. Na ovoj stranici ćemo proći kroz transformaciju Arch Linux CLI sistema u moćnu i robusnu Desktop platformu sa Cinnamon grafičkim okruženjem.&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;Pre nego što počnemao potreban nam je računar sa osnovnom instalacijom Arch Linux i funkcijonalna internet veza.&lt;/p&gt;

&lt;h3 id=&quot;instalacija-xorg-server-a-i-video-drajvera&quot;&gt;Instalacija Xorg Server-a i Video drajvera&lt;/h3&gt;
&lt;p&gt;Posle prvog logovanja na sistem uradimo updejt operativnog sistema.&lt;/p&gt;

&lt;div class=&quot;language-plaintext highlighter-rouge&quot;&gt;&lt;div class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;pre class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;code&gt;$ sudo pacman -Syu
&lt;/code&gt;&lt;/pre&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;

&lt;p&gt;Prvi paket koji instaliramo bi mogao biti &lt;strong&gt;bash-completion&lt;/strong&gt; koji omogućava dovršavanje komande i prikazivanje liste mogućnosti TAB tasterom.&lt;/p&gt;

&lt;div class=&quot;language-plaintext highlighter-rouge&quot;&gt;&lt;div class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;pre class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;code&gt;$ sudo pacman -S bash-completion
&lt;/code&gt;&lt;/pre&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;

&lt;p&gt;Sledeći korak je instaliranje podrazumevanog X okruženja sa konfiguracijom glavnog &lt;strong&gt;Xorg&lt;/strong&gt; server-a i podrškom za &lt;strong&gt;3D&lt;/strong&gt;.&lt;/p&gt;

&lt;div class=&quot;language-plaintext highlighter-rouge&quot;&gt;&lt;div class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;pre class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;code&gt;$ sudo pacman -S xorg-server xorg-xinit xorg-utils xorg-server-utils mesa
&lt;/code&gt;&lt;/pre&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;

&lt;p&gt;Pa onda dodatne funkcionalnosti za &lt;strong&gt;Xorg&lt;/strong&gt;.&lt;/p&gt;

&lt;div class=&quot;language-plaintext highlighter-rouge&quot;&gt;&lt;div class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;pre class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;code&gt;$ sudo pacman -S xorg-twm xterm xorg-xclock
&lt;/code&gt;&lt;/pre&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;

&lt;p&gt;Ovaj korak je opcionalan – u slučaju da se instalacija radi na laptop ili netbook računaru potrebni su nam i drajveri za tačped.&lt;/p&gt;

&lt;div class=&quot;language-plaintext highlighter-rouge&quot;&gt;&lt;div class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;pre class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;code&gt;$ sudo pacman -S xf86-input-synaptics
&lt;/code&gt;&lt;/pre&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;

&lt;p&gt;Sada je potrebno instalirati VGA drajver, ali pre toga moramo identifikovati video karticu.&lt;/p&gt;

&lt;div class=&quot;language-plaintext highlighter-rouge&quot;&gt;&lt;div class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;pre class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;code&gt;$ lspci | grep VGA
&lt;/code&gt;&lt;/pre&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;

&lt;p&gt;Ako je sistem noviji laptop sa &lt;strong&gt;Optimus&lt;/strong&gt; podrškom komanda bi trebala da prikaže dve grafičke kartice, obično &lt;strong&gt;Intel&lt;/strong&gt; i &lt;strong&gt;Nvidia&lt;/strong&gt; ili &lt;strong&gt;Intel&lt;/strong&gt; i &lt;strong&gt;ATI&lt;/strong&gt;. Linux podrška za ovu tehnologiju je sada odlična pa možete probati &lt;a href=&quot;https://wiki.archlinux.org/index.php/bumblebee&quot;&gt;Bumblebee&lt;/a&gt; ili &lt;a href=&quot;https://aur.archlinux.org/packages.php?ID=63239&quot;&gt;Primus&lt;/a&gt; pakete.&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;Pošto smo utvrdili koja je grafička kartica u pitanju imamo dve opcije:&lt;/p&gt;

&lt;ul&gt;
  &lt;li&gt;&lt;strong&gt;Open Source&lt;/strong&gt; (preporučeno – pravi ih linux zajednica)&lt;/li&gt;
  &lt;li&gt;&lt;strong&gt;Vlasnički&lt;/strong&gt; (prave ih proizvođači grafičkih kartica)&lt;/li&gt;
&lt;/ul&gt;

&lt;p&gt;Naravno postoji i treća opcija, &lt;strong&gt;Vesa&lt;/strong&gt; drajveri (&lt;strong&gt;xf86-video-vesa&lt;/strong&gt;) koji idu podrazumevano uz Arch linux i koji mogu da rukuju sa velikim brojem kartica, ali cena je samo osnovne funkckije i nema 2D i 3D ubrzanja.Ako se odlučimo za Open Source drajvere možemo izlistati njihovu ponudu u Arch Linux repozitorijumu komandom:&lt;/p&gt;

&lt;div class=&quot;language-plaintext highlighter-rouge&quot;&gt;&lt;div class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;pre class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;code&gt;$ sudo pacman -Ss | grep xf86-video
&lt;/code&gt;&lt;/pre&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;

&lt;p&gt;Ako se odlučimo za opciju 2 (vlasnički drajveri), ponudu možemo izlistati sledećim komandama:&lt;/p&gt;

&lt;h5 id=&quot;nvidia&quot;&gt;nVidia&lt;/h5&gt;
&lt;div class=&quot;language-plaintext highlighter-rouge&quot;&gt;&lt;div class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;pre class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;code&gt;$ sudo pacman -Ss | grep nvidia
&lt;/code&gt;&lt;/pre&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;

&lt;h5 id=&quot;amdati&quot;&gt;AMD/ATI&lt;/h5&gt;
&lt;div class=&quot;language-plaintext highlighter-rouge&quot;&gt;&lt;div class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;pre class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;code&gt;$ sudo pacman -Ss | grep ATI
$ sudo pacman -Ss | grep AMD
&lt;/code&gt;&lt;/pre&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;

&lt;h5 id=&quot;intel&quot;&gt;Intel&lt;/h5&gt;
&lt;div class=&quot;language-plaintext highlighter-rouge&quot;&gt;&lt;div class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;pre class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;code&gt;$ sudo pacman -Ss | grep intel
$ sudo pacman -Ss | grep Intel
&lt;/code&gt;&lt;/pre&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;

&lt;p&gt;Za &lt;strong&gt;multilib&lt;/strong&gt; pakte – 32-bitne aplikacije na 64-bitnom Arch Linux sistemu mogu poslužiti sledeće komande:&lt;/p&gt;

&lt;h5 id=&quot;nvidia-1&quot;&gt;nVidia&lt;/h5&gt;
&lt;div class=&quot;language-plaintext highlighter-rouge&quot;&gt;&lt;div class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;pre class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;code&gt;$ sudo pacman -Ss | grep lib32-nvidia
$ sudo pacman -Ss | grep lib32-nouveau
&lt;/code&gt;&lt;/pre&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;

&lt;h5 id=&quot;atiamd&quot;&gt;ATI/AMD&lt;/h5&gt;
&lt;div class=&quot;language-plaintext highlighter-rouge&quot;&gt;&lt;div class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;pre class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;code&gt;$ sudo pacman -Ss | grep lib32-ati
&lt;/code&gt;&lt;/pre&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;

&lt;h5 id=&quot;intel-1&quot;&gt;Intel&lt;/h5&gt;
&lt;div class=&quot;language-plaintext highlighter-rouge&quot;&gt;&lt;div class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;pre class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;code&gt;$ sudo pacman -Ss | grep lib32-intel
&lt;/code&gt;&lt;/pre&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;

&lt;p&gt;Pošto smo utvrdili koji grafički drajveri postoje za grafičku karticu koju imamo možemo da pređemo na instalaciju. Izbor postoji, ali ja ostajem pri Open Source (ipak su oni održavani i testirani od strane linux zajednice) tako da instaliram &lt;strong&gt;xf86-video-xxxxx&lt;/strong&gt; (gde je xxxxx odgovarajući drajver za moju grafičku karticu, spisak može da se dobije sa &lt;strong&gt;TAB&lt;/strong&gt;)&lt;/p&gt;

&lt;div class=&quot;language-plaintext highlighter-rouge&quot;&gt;&lt;div class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;pre class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;code&gt;$ sudo pacman -S xf86-video-[TAB]graphic_card
&lt;/code&gt;&lt;/pre&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;

&lt;p&gt;U mom slučaju&lt;/p&gt;

&lt;div class=&quot;language-plaintext highlighter-rouge&quot;&gt;&lt;div class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;pre class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;code&gt;$ sudo pacman -S xf86-video-amdgpu
&lt;/code&gt;&lt;/pre&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;

&lt;p&gt;Posle instalacije drajvera možemo testirati Xorg server i drajvere&lt;/p&gt;

&lt;div class=&quot;language-plaintext highlighter-rouge&quot;&gt;&lt;div class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;pre class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;code&gt;$ sudo startx
&lt;/code&gt;&lt;/pre&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;

&lt;p&gt;Ako je sve kako treba instalirano trebali bi da dobijemo osnovnu X sesiju, sa 3 terminal prozora – jedan veći levo i dva manja, jedan iznad drugog, desno. X sesiju napuštamo kucanjem komande &lt;strong&gt;exit&lt;/strong&gt; u najvećem prozoru (levo).&lt;/p&gt;

&lt;h3 id=&quot;instalacija-grafičkog-okruženja---cinnamon&quot;&gt;Instalacija grafičkog okruženja - Cinnamon&lt;/h3&gt;

&lt;p&gt;Arch Linux nudi više grafičkih okruženja i sva se instaliraju manje više na sličan način. Meni je Cinnamon simpatično okruženje (ukusi su različiti) i daje mi mogućnost da ga prilagodim svojim potrebama pa ću proći kroz njegovu instalaciju.&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;Desktop okruženje instaliramo sa &lt;strong&gt;cinnamon&lt;/strong&gt; paketom i pored njega instaliramo za početak &lt;strong&gt;nemo&lt;/strong&gt; fajl pretraživač i &lt;strong&gt;gnome-terminal&lt;/strong&gt;.&lt;/p&gt;

&lt;div class=&quot;language-plaintext highlighter-rouge&quot;&gt;&lt;div class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;pre class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;code&gt;$ sudo pacman -S cinnamon nemo-fileroller gnome-terminal
&lt;/code&gt;&lt;/pre&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;

&lt;p&gt;Zatim instaliramo &lt;strong&gt;LightDM&lt;/strong&gt; paket koji nam omogućava pokretanje X servera i daje nam grafičko okruženje za logovanje korisnika u Cinnamon desktop okruženje.&lt;/p&gt;

&lt;div class=&quot;language-plaintext highlighter-rouge&quot;&gt;&lt;div class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;pre class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;code&gt;$ sudo pacman -S lightdm lightdm-gtk-greeter
&lt;/code&gt;&lt;/pre&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;

&lt;p&gt;Omogućavamo pokretanje LightDM sa pokretanjem sistema i startujemo ga&lt;/p&gt;

&lt;div class=&quot;language-plaintext highlighter-rouge&quot;&gt;&lt;div class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;pre class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;code&gt;$ sudo systemctl enable lightdm
$ sudo systemctl start lightdm
&lt;/code&gt;&lt;/pre&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;

&lt;p&gt;Sada bi već trebalo da nas dočeka login ekran, na kome biramo korisničko ime pa pored dugmeta &lt;strong&gt;Sign In&lt;/strong&gt; imamo ikonicu zupčanika na kojoj klikom biramo &lt;strong&gt;Cinnamon&lt;/strong&gt; za desktop, ukucamo lozinku i pritisnemo &lt;strong&gt;Sign In&lt;/strong&gt; dugme ili taster &lt;strong&gt;Enter&lt;/strong&gt;. Nalazimo se u Cinnamon okruženju.&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;Sada treba podesiti mrežu, do sada smo mrežnu konekciju kontrolisali kroz komandnu liniju, ako želimo da je kontrolišemo iz grafičkog okruženja potrebno je da isključimo &lt;strong&gt;dhcpd&lt;/strong&gt; service i da instaliramo i omogućimo &lt;strong&gt;Network Manager&lt;/strong&gt; paket. Takođe nam je potreban i paket &lt;strong&gt;net-tools&lt;/strong&gt;. U grafičkom okruženju pokrećemo terminal aplikaciju i u njoj sledeću komandu.&lt;/p&gt;

&lt;div class=&quot;language-plaintext highlighter-rouge&quot;&gt;&lt;div class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;pre class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;code&gt;$ sudo pacman -S net-tools
$ ifconfig
&lt;/code&gt;&lt;/pre&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;

&lt;p&gt;Poslednja komanda lista sve mrežne interfejse na sistemu. Instaliramo i Network Manager&lt;/p&gt;

&lt;div class=&quot;language-plaintext highlighter-rouge&quot;&gt;&lt;div class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;pre class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;code&gt;$ sudo pacman -S network-manager-applet
&lt;/code&gt;&lt;/pre&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;

&lt;p&gt;Isključujemo &lt;strong&gt;dhcpcd&lt;/strong&gt; servis&lt;/p&gt;

&lt;div class=&quot;language-plaintext highlighter-rouge&quot;&gt;&lt;div class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;pre class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;code&gt;$ sudo systemctl stop dhcpcd@ens33.service
$ sudo systemctl disable dhcpcd@ens33.service
$ sudo systemctl stop dhcpcd.service
$ sudo systemctl disable dhcpcd.service
&lt;/code&gt;&lt;/pre&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;

&lt;p&gt;Pokrećemo i omogućujemo &lt;strong&gt;Network Manager&lt;/strong&gt;&lt;/p&gt;

&lt;div class=&quot;language-plaintext highlighter-rouge&quot;&gt;&lt;div class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;pre class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;code&gt;$ sudo systemctl start NetworkManager
$ sudo systemctl enable NetworkManager
&lt;/code&gt;&lt;/pre&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;

&lt;p&gt;Na kraju proveravamo mrežne konekcije komandom &lt;strong&gt;ifconfig&lt;/strong&gt; i &lt;strong&gt;ping&lt;/strong&gt;. Da bi smo bili sigurni da je sve korektno instalirano i da radi kako treba restartujemo sitem, može i komandom &lt;strong&gt;reboot&lt;/strong&gt;.&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;Instalacija osnovnog softvera&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;Sada imamo sistem sa minimumom instaliranog softvera i grafičkim okruženjem, trenutak je da dodamo programe koji će olakšati svakodnevno korišćenje. Naravno svako ima svoj izbor paketa za instalaciju, ovo je moj.&lt;/p&gt;

&lt;ul&gt;
  &lt;li&gt;Osnovni i uslužni programi&lt;/li&gt;
&lt;/ul&gt;

&lt;div class=&quot;language-plaintext highlighter-rouge&quot;&gt;&lt;div class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;pre class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;code&gt;$ sudo pacman -S doublecmd-gtk2 keepass plank redshift gedit gnome-disk-utility git atom
&lt;/code&gt;&lt;/pre&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;

&lt;ul&gt;
  &lt;li&gt;Grafika&lt;/li&gt;
&lt;/ul&gt;

&lt;div class=&quot;language-plaintext highlighter-rouge&quot;&gt;&lt;div class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;pre class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;code&gt;$ sudo pacman -S nomacs gimp inkscape
&lt;/code&gt;&lt;/pre&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;

&lt;ul&gt;
  &lt;li&gt;Internet&lt;/li&gt;
&lt;/ul&gt;

&lt;div class=&quot;language-plaintext highlighter-rouge&quot;&gt;&lt;div class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;pre class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;code&gt;$ sudo pacman -S firefox thunderbird remmina deluge
&lt;/code&gt;&lt;/pre&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;

&lt;ul&gt;
  &lt;li&gt;Office (na pitanje koje pakete za libreoffice odgovaram sa all)&lt;/li&gt;
&lt;/ul&gt;

&lt;div class=&quot;language-plaintext highlighter-rouge&quot;&gt;&lt;div class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;pre class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;code&gt;$ sudo pacman -S libreoffice texmaker evince
&lt;/code&gt;&lt;/pre&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;

&lt;ul&gt;
  &lt;li&gt;Kodeci i programi za audio i video i ostala multimedija&lt;/li&gt;
&lt;/ul&gt;

&lt;div class=&quot;language-plaintext highlighter-rouge&quot;&gt;&lt;div class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;pre class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;code&gt;$ sudo pacman -S a52dec faac faad2 flac jasper lame libdca libdv libmad libmpeg2 libtheora libvorbis libxv wavpack x264 xvidcore gstreamer brasero clementine vlc (mpv)
&lt;/code&gt;&lt;/pre&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;

&lt;ul&gt;
  &lt;li&gt;Ostalo&lt;/li&gt;
&lt;/ul&gt;

&lt;div class=&quot;language-plaintext highlighter-rouge&quot;&gt;&lt;div class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;pre class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;code&gt;$ sudo pacman -S josm pulseaudio pulseaudio-alsa pavucontrol flashplugin unzip unrar p7zip gnome-system-monitor guake arduino
&lt;/code&gt;&lt;/pre&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;

&lt;ul&gt;
  &lt;li&gt;Još jedna korisna aplikacija ako zatreba neki od paketa iz repozitorijuma koje održaza zajednica, a zatrebaće kad tad, &lt;strong&gt;Yaourt Package Manager&lt;/strong&gt; (nije baš za početnike)&lt;/li&gt;
&lt;/ul&gt;

&lt;div class=&quot;language-plaintext highlighter-rouge&quot;&gt;&lt;div class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;pre class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;code&gt;$ sudo pacman -S yaourt
$ yaourt -S shutter
&lt;/code&gt;&lt;/pre&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;

&lt;p&gt;Na kraju da sumiramo, kada je potrebno instalirati neki paket:&lt;/p&gt;

&lt;div class=&quot;language-plaintext highlighter-rouge&quot;&gt;&lt;div class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;pre class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;code&gt;$ sudo pacman -S ime_paketa
&lt;/code&gt;&lt;/pre&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;

&lt;p&gt;Kada je potrebno ukloniti neki paket:&lt;/p&gt;

&lt;div class=&quot;language-plaintext highlighter-rouge&quot;&gt;&lt;div class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;pre class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;code&gt;$ sudo pacman -R ime_paketa
&lt;/code&gt;&lt;/pre&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;

&lt;p&gt;Spisak paketa se nalazi na &lt;a href=&quot;https://www.archlinux.org/packages&quot;&gt;Arch Linux sajtu&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;

&lt;h2 id=&quot;prilagođavanje-cinnamon-okruženja&quot;&gt;Prilagođavanje Cinnamon okruženja&lt;/h2&gt;

&lt;p&gt;Ovaj korak nije neophodan, ali svi mi volimo da prilagodimo grafičko okruženje svom ukusu. Naravno o ukusima nema potrebe raspravljati, ovo je moj. Za početak instaliram Faenza ikone i Numix temu.&lt;/p&gt;

&lt;div class=&quot;language-plaintext highlighter-rouge&quot;&gt;&lt;div class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;pre class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;code&gt;$ sudo pacman -S faenza-icon-theme numix-gtk-theme
&lt;/code&gt;&lt;/pre&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;

&lt;p&gt;Posle instalacije biram za &lt;strong&gt;Window borders – Numix, Ikone – Faenza, Kontrole – Numix, Miš - Adwaita i Desktop ostaje na cinnamon&lt;/strong&gt;. Što se tiče izgleda još dodajem sistem monitor na sistemski toolbar, ali za njega su potrebni dodatni paketi:&lt;/p&gt;

&lt;div class=&quot;language-plaintext highlighter-rouge&quot;&gt;&lt;div class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;pre class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;code&gt;$ sudo pacman -S libgtop networkmanager
&lt;/code&gt;&lt;/pre&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;

&lt;p&gt;Onda u &lt;strong&gt;Applets &amp;gt; Get more online…&lt;/strong&gt; potražim &lt;strong&gt;Multi-Core System Monitor&lt;/strong&gt; instaliram ga i dodam na panel. Takođe kome se sviđa može da doda i &lt;strong&gt;conky&lt;/strong&gt;, meni se sviđa.&lt;/p&gt;

&lt;div class=&quot;language-plaintext highlighter-rouge&quot;&gt;&lt;div class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;pre class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;code&gt;$ sudo pacman -S conky
&lt;/code&gt;&lt;/pre&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;

&lt;p&gt;Moja konfiguracija za conky se nalazi na githab-u.&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;Kompletna lista aplikacija u repozitorijumu Arch Linux-a se nalazi na &lt;a href=&quot;https://wiki.archlinux.org/index.php/List_of_applications&quot;&gt;wiki stranici Arch Linuxa&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;Tako otprilike izgleda moja instalacija, Vaša može da bude drugačija…&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;Arch Linux nudi veliki izbor i mogućnost da personalizujete svoj sistem, pored Cinnamon okruženja tu su još i &lt;strong&gt;KDE, GNOME, Mate, LXDE, XFCE, Enlightenment&lt;/strong&gt;, sve je to stvar &lt;strong&gt;izbora&lt;/strong&gt;.&lt;/p&gt;</content><author><name>Danilo Spalović</name></author><category term="linux" /><category term="Arch" /><category term="Cinnamon" /><summary type="html">Prethodni post vezan za Arch Linux je opisao osnovnu instalaciju sa minimalnom konfiguracijom u komandnoj liniji potrebnom da se pokrene sistem i pristupi internetu za dalju konfiguraciju. Međutim, korišćenje operativnog sistema samo u komandnoj liniji je naporno, posebno za nove korisnike koji su navikli na grafičko okruženje ili se prvi put sreću sa Linuxom. Na ovoj stranici ćemo proći kroz transformaciju Arch Linux CLI sistema u moćnu i robusnu Desktop platformu sa Cinnamon grafičkim okruženjem.</summary></entry><entry><title type="html">Arch Linux - osnovna instalacija i konfiguracija</title><link href="https://spalovic.in.rs/danilo/linux/2017/02/03/arch-linux-osnovna-instalacija-i-konfiguracija.html" rel="alternate" type="text/html" title="Arch Linux - osnovna instalacija i konfiguracija" /><published>2017-02-03T19:51:00+00:00</published><updated>2017-02-03T19:51:00+00:00</updated><id>https://spalovic.in.rs/danilo/linux/2017/02/03/arch-linux-osnovna-instalacija-i-konfiguracija</id><content type="html" xml:base="https://spalovic.in.rs/danilo/linux/2017/02/03/arch-linux-osnovna-instalacija-i-konfiguracija.html">&lt;p&gt;Arch Linux je jednostavna, lagana GNU/Linux distribucija, pravljena na modelu Rolling Release tako da su paketi uvek najnovija verzija softvera. Nije baš prilagođena za početnike zbog pomalo komplikovane instalacije, instaler nema grafičko okruženje - samo komandnu liniju, što sa druge strane instalaciju čini vrlo fleksibilnom.
Arch Linux koristi &lt;strong&gt;Pacman&lt;/strong&gt; za upravljanje paketima, za x32, x64 i ARM arhitekturu procesora. Takođe održava i &lt;strong&gt;AUR&lt;/strong&gt; (Arch User Repository) repozitorijum zajednice korisnika iz koga se mogu instalirati paketi pomoću &lt;strong&gt;Pacman&lt;/strong&gt; ili &lt;strong&gt;Yaourt&lt;/strong&gt; (Yet Another User Repository Tool).
Ovaj serija stranica je nastala na osnovu &lt;a href=&quot;http://www.tecmint.com/arch-linux-installation-guide/&quot;&gt;Arch Linux installation Guide&lt;/a&gt; autora Matei Cezar uz male izmene i prilagođavanje, i opisuje instalaciju i konfiguraciju osnovnog sistema korak po korak. Za više detalja oko prilagođavanja sistema vašim potrebama posetite zvaničnu &lt;a href=&quot;https://wiki.archlinux.org&quot;&gt;Arch Linux wiki stranicu&lt;/a&gt;.&lt;/p&gt;

&lt;h3 id=&quot;kreiranje-instalacionog-diska&quot;&gt;Kreiranje instalacionog diska&lt;/h3&gt;
&lt;p&gt;Da bi smo uopšte započeli instalaciju Arch linuxa potrebno je skinuti odgovarajući instalacioni imidž sa &lt;a href=&quot;https://www.archlinux.org/download&quot;&gt;Arch linux sajta&lt;/a&gt; (u trenutku pisanja &lt;strong&gt;archlinux-2017.02.01-dual.iso&lt;/strong&gt;). U mom slučaju kreiram bootabilni DVD i mogu da krenem sa instalacijom. Neću da idem u detalje kako se reže disk ili se prebacuje imidž na USB, ako neko želi da krene sa Arch linuxom trebalo bi da ove osnovne stvari zna da uradi, odavde na dalje biće sve komplikovanije.&lt;/p&gt;

&lt;h3 id=&quot;pokretanje-instalacije-i-kreiranje-particija&quot;&gt;Pokretanje instalacije i kreiranje particija&lt;/h3&gt;
&lt;p&gt;Napomena:&lt;/p&gt;
&lt;blockquote&gt;
  &lt;p&gt;Pre početka instalacije proveriti da li radi mrežna konekcija, internet nam je potreban jer imidž sadrži samo najosnovnije pakete potrebne za minimalnu instalaciju.&lt;/p&gt;
&lt;/blockquote&gt;

&lt;p&gt;Ubaci disk i pokreni instalaciju (ili USB i pokreni instalaciju) sa istog.&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;Prva opcija Arch Linux instalacije nudi izbor CPU arhitekture sistema, biramo arhitekturu (u mom slučaju x86_64) i pritiskamo &lt;strong&gt;Enter&lt;/strong&gt;.&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;Pošto se raspakuje instaler i učita Linux Kernel dobijamo Bash terminal sa root privilegijama. Sad je pravi trenutak proveriti da li radi veza sa internetom i dostupne hard diskove.&lt;/p&gt;

&lt;div class=&quot;language-plaintext highlighter-rouge&quot;&gt;&lt;div class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;pre class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;code&gt;# ping -c 3 archlinux.org
# fdisk -l
&lt;/code&gt;&lt;/pre&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;

&lt;p&gt;Sledeći korak je da pripremimo hard disk za instalaciju, odnosno da kreiramo potrebne particije. Ovde imamo izbor da koristimo &lt;strong&gt;fdisk&lt;/strong&gt; ili &lt;strong&gt;cfdisk&lt;/strong&gt; za MBR diskove ili &lt;strong&gt;gdisk&lt;/strong&gt; za GPT diskove. Pošto je disk MBR koristim &lt;strong&gt;cfdisk&lt;/strong&gt; jer je pregledniji i jednostavniji za korišćenje. Kreiramo 3 osnovne particije (ja kreiram samo 2, root i swap, nije mi potrebna posebna particija za home):&lt;/p&gt;
&lt;ul&gt;
  &lt;li&gt;root particija (/dev/sda1), barem 20GB, primarna, bootabilna, format ext4&lt;/li&gt;
  &lt;li&gt;swap particija (/dev/sda2), 2xRAM, format swap&lt;/li&gt;
  &lt;li&gt;home particija (/dev/sda5), ostatak sidka, format ext&lt;/li&gt;
&lt;/ul&gt;

&lt;p&gt;Počnimo sa kreiranjem particija, u terminalu kucamo &lt;strong&gt;cfdisk&lt;/strong&gt; komandu i počnimo sa predpostavkom da je disk prazan.&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;Biramo Free Space i „pritiskamo“ &lt;strong&gt;New&lt;/strong&gt;, ovo će biti root particija. Biramo za tip &lt;strong&gt;Primary&lt;/strong&gt;, unosimo &lt;strong&gt;20000&lt;/strong&gt; za veličinu (u MB), biramo kreiraj particiju na početku (&lt;strong&gt;Beginning&lt;/strong&gt;) slobodnog prostora i obeležavamo je kao &lt;strong&gt;Bootable&lt;/strong&gt;.&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;Kreiramo swap particiju. Strelicom na dole biramo preostali slobodan prostor (Free Space) i ponavljamo korake: &lt;strong&gt;New&lt;/strong&gt;, &lt;strong&gt;Primary&lt;/strong&gt;, &lt;strong&gt;2xRAM&lt;/strong&gt; (velicina u MB), &lt;strong&gt;Beginning&lt;/strong&gt;. Ne obeležavamo je kao Bootable!&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;Kreiramo home particiju. Slično kao prethodni korak: &lt;strong&gt;New&lt;/strong&gt;, &lt;strong&gt;Logical&lt;/strong&gt;, &lt;strong&gt;Enter&lt;/strong&gt; (biramo sav slobodan prostor na disku). Proveravamo da li nam se sviđa kao smo kreirali particije i ako je sve uredu, pritiskamo &lt;strong&gt;Write&lt;/strong&gt;, na pitanje da li smo sigurni da želimo da sačuvamo promene na disku odgovaramo sa yes, zatim pritiskamo &lt;strong&gt;Quit&lt;/strong&gt; i izlazimo iz &lt;strong&gt;cfdisk&lt;/strong&gt; alata.&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;Za sada je particiona tabela upisana u MBR diska, ali još uvek nismo kreirali fajl sisteme. Proveravamo još jednom da li namse sviđa particiona tabela.&lt;/p&gt;

&lt;div class=&quot;language-plaintext highlighter-rouge&quot;&gt;&lt;div class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;pre class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;code&gt;# fdisk -l
&lt;/code&gt;&lt;/pre&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;

&lt;p&gt;Vreme ja da kreiramo fajl sisteme, za root i home particiju pokrećemo sledeću komandu da bi smo formatirali particije u ext4:&lt;/p&gt;

&lt;div class=&quot;language-plaintext highlighter-rouge&quot;&gt;&lt;div class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;pre class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;code&gt;# mkfs.ext4 /dev/sda1
# mkfs.ext4 /dev/sda5
&lt;/code&gt;&lt;/pre&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;

&lt;p&gt;Zatim formatiramo swap i inicijalizujemo ga:&lt;/p&gt;

&lt;div class=&quot;language-plaintext highlighter-rouge&quot;&gt;&lt;div class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;pre class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;code&gt;# mkswap /dev/sda2
# swapon /dev/sda2
&lt;/code&gt;&lt;/pre&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;

&lt;p&gt;Proveravamo da li je sve kako treba:&lt;/p&gt;

&lt;div class=&quot;language-plaintext highlighter-rouge&quot;&gt;&lt;div class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;pre class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;code&gt;# lsblk
&lt;/code&gt;&lt;/pre&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;

&lt;h3 id=&quot;instalacija-osnovnog-sistema&quot;&gt;Instalacija osnovnog sistema&lt;/h3&gt;
&lt;p&gt;Da bi smo instalirali Arch Linux na gore kreirane particije potrebno je da one budu dostupne pa je potrebno montirati ih na Arch Live sistem. Koristimo &lt;strong&gt;/mnt&lt;/strong&gt; putanju Arch Live sistema za montiranje root particije i kreiramo direktorijum &lt;strong&gt;/mnt/home&lt;/strong&gt; gde montiramo home particijuna Arch Live sistem. Swap particija je već inicijalizovana.&lt;/p&gt;

&lt;div class=&quot;language-plaintext highlighter-rouge&quot;&gt;&lt;div class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;pre class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;code&gt;# mount /dev/sda1 /mnt
# mkdir /mnt/home
# mount /dev/sda5 /mnt/home
&lt;/code&gt;&lt;/pre&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;

&lt;p&gt;Pošto su particije dostupne Arch Live sistemu možemo da krenemo sa instalacijom. Da bi smo ubrzali instalaciju biramo najbliži server (najbolje je izabrati server u zemlji u kojoj se nalazite), promenom redosleda adresa u fajlu &lt;strong&gt;/etc/pacman.d/mirrorlist&lt;/strong&gt;, izabranu adresu premeštamo na vrh fajla. Menjamo fajl editorom po izboru (nano, vi…)&lt;/p&gt;

&lt;div class=&quot;language-plaintext highlighter-rouge&quot;&gt;&lt;div class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;pre class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;code&gt;# vi /etc/pacman.d/mirrorlist
&lt;/code&gt;&lt;/pre&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;

&lt;p&gt;Pokrećemo instalaciju i instaliramo &lt;strong&gt;base&lt;/strong&gt; i &lt;strong&gt;base-devel&lt;/strong&gt; grupe paketa, na oba pitanja o izboru paketa odgovaramo sa &lt;strong&gt;Enter (default=all)&lt;/strong&gt;.&lt;/p&gt;

&lt;div class=&quot;language-plaintext highlighter-rouge&quot;&gt;&lt;div class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;pre class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;code&gt;# pacstrap -i /mnt base base-devel
&lt;/code&gt;&lt;/pre&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;

&lt;p&gt;Instalacija se završava za 5 do 20 minuta u zavisnosti od brzine internet veze&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;Pošto se instaliraju svi paketi potrebno je kreirati &lt;strong&gt;fstab&lt;/strong&gt; fajl za naš novi Arch Linux sistem da bi smo mogli pokrenuti sistem.&lt;/p&gt;

&lt;div class=&quot;language-plaintext highlighter-rouge&quot;&gt;&lt;div class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;pre class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;code&gt;# genfstab -U -p /mnt &amp;gt;&amp;gt; /mnt/etc/fstab
&lt;/code&gt;&lt;/pre&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;

&lt;p&gt;Ako komanda prijavi neku grešku potrebno je ručno izmeniti fajl &lt;strong&gt;fstab&lt;/strong&gt; ili nećemo moći da pokrenemo sitem.&lt;/p&gt;

&lt;div class=&quot;language-plaintext highlighter-rouge&quot;&gt;&lt;div class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;pre class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;code&gt;# vi /mnt/etc/fstab
&lt;/code&gt;&lt;/pre&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;

&lt;p&gt;U slučaju da nam je potreban UUID particija možemo ga dobiti komandom &lt;strong&gt;blkid&lt;/strong&gt;.&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;Konfiguracija sistema
Da bi smo konfigurisali novi Arch Linux sistem potrebno je da zaključamo root korisnika u novu root particiju &lt;strong&gt;/mnt&lt;/strong&gt;.&lt;/p&gt;

&lt;div class=&quot;language-plaintext highlighter-rouge&quot;&gt;&lt;div class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;pre class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;code&gt;# arch-chroot /mnt
&lt;/code&gt;&lt;/pre&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;

&lt;p&gt;i da bi smo dobili malo normalniji shell interpreter pokrećemo &lt;strong&gt;/bin/bash&lt;/strong&gt;.&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;Prvo podešavamo sistemski jezik, biramo željeni jezik i način kodovanja iz &lt;strong&gt;/etc/locale.gen&lt;/strong&gt; fajla i skidamo komentar sa njega. Postavljamo lokalna podešavanja na sledeći način:&lt;/p&gt;

&lt;div class=&quot;language-plaintext highlighter-rouge&quot;&gt;&lt;div class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;pre class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;code&gt;# vi /etc/locale.gen
# locale-gen
# echo LANG=en_US.UTF-8 &amp;gt; /etc/locale.conf
# export LANG=en_US.UTF-8
&lt;/code&gt;&lt;/pre&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;

&lt;p&gt;Zatim podešavamo vremensku zonu kreiranjem linka prema podzoni u kojoj se nalazimo&lt;/p&gt;

&lt;div class=&quot;language-plaintext highlighter-rouge&quot;&gt;&lt;div class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;pre class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;code&gt;# ls /usr/share/zoneinfo/
# ln -s /usr/share/zoneinfo/Europe/Belgrade /etc/localtime
&lt;/code&gt;&lt;/pre&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;

&lt;p&gt;Takođe možemo da podesimo hardverski sat na UTC vreme&lt;/p&gt;

&lt;div class=&quot;language-plaintext highlighter-rouge&quot;&gt;&lt;div class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;pre class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;code&gt;# hwclock --systohc --utc
&lt;/code&gt;&lt;/pre&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;

&lt;p&gt;Arch Linux takođe koristi različite repozitorijume za različite arhitekture. Standardni repozitorijumi su podrazumevano uključeni, ali nama treba Multilib repozitorijum na 64-bitnom sistemu, skidamo komentar sa direktive &lt;strong&gt;[multilib]&lt;/strong&gt; u fajlu &lt;strong&gt;/etc/pacman.conf&lt;/strong&gt;.&lt;/p&gt;

&lt;div class=&quot;language-plaintext highlighter-rouge&quot;&gt;&lt;div class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;pre class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;code&gt;# vi /etc/pacman.conf
&lt;/code&gt;&lt;/pre&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;

&lt;p&gt;Aktiviramo &lt;strong&gt;Yaourt Package Tool&lt;/strong&gt; dodavanjem sledeće direktive na dnu fajla &lt;strong&gt;/etc/pacman.conf&lt;/strong&gt;.&lt;/p&gt;

&lt;div class=&quot;language-plaintext highlighter-rouge&quot;&gt;&lt;div class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;pre class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;code&gt;[archlinuxfr]
SigLevel = Never
Server = http://repo.archlinux.fr/$arch
&lt;/code&gt;&lt;/pre&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;

&lt;p&gt;Pošto su uključeni potrebni repozitorijumi, sinhronizujemo i ažuriramo bazu paketa.&lt;/p&gt;

&lt;div class=&quot;language-plaintext highlighter-rouge&quot;&gt;&lt;div class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;pre class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;code&gt;# pacman -Syu
&lt;/code&gt;&lt;/pre&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;

&lt;p&gt;Menjamo lozinku za root korisnika i dodajemo novog korisnika sa sudo privilegijama.&lt;/p&gt;

&lt;div class=&quot;language-plaintext highlighter-rouge&quot;&gt;&lt;div class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;pre class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;code&gt;# passwd
# useradd -mg users -G wheel,storage,power -s /bin/bash novi_korisnik
# passwd novi_korisnik
&lt;/code&gt;&lt;/pre&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;

&lt;p&gt;Instaliramo paket &lt;strong&gt;sudo&lt;/strong&gt;.&lt;/p&gt;

&lt;div class=&quot;language-plaintext highlighter-rouge&quot;&gt;&lt;div class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;pre class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;code&gt;# pacman -S sudo
&lt;/code&gt;&lt;/pre&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;

&lt;p&gt;Da bi smo omogućili korisnicima koji su u grupi wheel da obavljaju administrativne zadatke skidamo komentar sa linije &lt;strong&gt;%wheel ALL=(ALL) ALL&lt;/strong&gt; u fajlu &lt;strong&gt;/etc/sudoers&lt;/strong&gt;.&lt;/p&gt;

&lt;div class=&quot;language-plaintext highlighter-rouge&quot;&gt;&lt;div class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;pre class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;code&gt;# sudo visudo
&lt;/code&gt;&lt;/pre&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;
&lt;p&gt;ili&lt;/p&gt;
&lt;div class=&quot;language-plaintext highlighter-rouge&quot;&gt;&lt;div class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;pre class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;code&gt;# nano /etc/sudoers
&lt;/code&gt;&lt;/pre&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;

&lt;p&gt;Podrazumevani boot loader za većinu Linux distribucija je &lt;strong&gt;GRUB&lt;/strong&gt;. Instaliramo boot loader na prvi sistemski disk i detektujemo ostale operativne sisteme ako ih ima na sledeći način:&lt;/p&gt;

&lt;div class=&quot;language-plaintext highlighter-rouge&quot;&gt;&lt;div class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;pre class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;code&gt;# pacman -S grub
# grub-install /dev/sda
# pacman -S os-prober
# grub-mkconfig -o /boot/grub/grub.cfg
&lt;/code&gt;&lt;/pre&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;

&lt;p&gt;Arch Linux je instaliran (barem osnovni sistem). Sada je potrebno izaći iz chroot okruženja i restartovati sistem.&lt;/p&gt;

&lt;div class=&quot;language-plaintext highlighter-rouge&quot;&gt;&lt;div class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;pre class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;code&gt;# exit
# exit
# umount /mnt/home
# umount /mnt
# reboot
&lt;/code&gt;&lt;/pre&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;

&lt;p&gt;Posle restartovanja sistema gubimo mrežnu konekciju zbog promene imena mrežnog interfejsa. To ispravljamo tako što se ulogujemo kao novokreirani korisnik i prvo pronađemo ime interfejsa.&lt;/p&gt;

&lt;div class=&quot;language-plaintext highlighter-rouge&quot;&gt;&lt;div class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;pre class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;code&gt;# ip link
&lt;/code&gt;&lt;/pre&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;

&lt;p&gt;Zatim pokrećemo i omogućujemo konekciju na novom interfejsu.&lt;/p&gt;

&lt;div class=&quot;language-plaintext highlighter-rouge&quot;&gt;&lt;div class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;pre class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;code&gt;# systemctl enable dhcpcd@ens33.service
# systemctl start dhcpcd@ens33.service
&lt;/code&gt;&lt;/pre&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;

&lt;p&gt;U slučaju da imamo više mrežnih interfejsa omogućujemo sve komandom&lt;/p&gt;

&lt;div class=&quot;language-plaintext highlighter-rouge&quot;&gt;&lt;div class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;pre class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;code&gt;# systemctl enable dhcpcd.service
&lt;/code&gt;&lt;/pre&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;

&lt;p&gt;Proveravamo &lt;strong&gt;ping&lt;/strong&gt; komandom da li radi mrežna konekcija.&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;Sada imamo funkcionalnu osnovnu instalaciju Arch Linux operativnog sistema na računaru. Sledeći korak može biti instalacija grafičkog okružanja. Pošto moj računar nije neki brzinski šampion, već ulazi u godine koje ga svrstavaju u zastareo, a sa druge strane volim da imam lepo grafičko okruženje očigledan izbor je Cinnamon. Znači sledeći post je Instalacija Cinnamon grafičkog okruženja na Arch Linux-u.&lt;/p&gt;</content><author><name>Danilo Spalović</name></author><category term="linux" /><category term="Arch" /><summary type="html">Arch Linux je jednostavna, lagana GNU/Linux distribucija, pravljena na modelu Rolling Release tako da su paketi uvek najnovija verzija softvera. Nije baš prilagođena za početnike zbog pomalo komplikovane instalacije, instaler nema grafičko okruženje - samo komandnu liniju, što sa druge strane instalaciju čini vrlo fleksibilnom. Arch Linux koristi Pacman za upravljanje paketima, za x32, x64 i ARM arhitekturu procesora. Takođe održava i AUR (Arch User Repository) repozitorijum zajednice korisnika iz koga se mogu instalirati paketi pomoću Pacman ili Yaourt (Yet Another User Repository Tool). Ovaj serija stranica je nastala na osnovu Arch Linux installation Guide autora Matei Cezar uz male izmene i prilagođavanje, i opisuje instalaciju i konfiguraciju osnovnog sistema korak po korak. Za više detalja oko prilagođavanja sistema vašim potrebama posetite zvaničnu Arch Linux wiki stranicu.</summary></entry><entry><title type="html">Apache userdir (korisnički direktorijum) na Fedora Linux 25</title><link href="https://spalovic.in.rs/danilo/softver/2017/01/26/apache-userdir-fedora-25.html" rel="alternate" type="text/html" title="Apache userdir (korisnički direktorijum) na Fedora Linux 25" /><published>2017-01-26T05:53:41+00:00</published><updated>2017-01-26T05:53:41+00:00</updated><id>https://spalovic.in.rs/danilo/softver/2017/01/26/apache-userdir-fedora-25</id><content type="html" xml:base="https://spalovic.in.rs/danilo/softver/2017/01/26/apache-userdir-fedora-25.html">&lt;p&gt;Ponekad je zgodna na Apache web serveru imati korisničke direktorijum, evo šta je potreno promeniti na Fedori 25 da bi uključio korisničke direktorijume za Apache server:&lt;/p&gt;

&lt;h4 id=&quot;izmeni-fajletchttpdconfduserdirconf&quot;&gt;Izmeni fajl &lt;em&gt;/etc/httpd/conf.d/userdir.conf&lt;/em&gt;.&lt;/h4&gt;

&lt;div class=&quot;language-terminal highlighter-rouge&quot;&gt;&lt;div class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;pre class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;code&gt;&lt;span class=&quot;gp&quot;&gt;#&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;w&quot;&gt; &lt;/span&gt;vi /etc/httpd/conf.d/userdir.conf
&lt;/code&gt;&lt;/pre&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;

&lt;p&gt;Komentariši &lt;em&gt;UserDir disabled&lt;/em&gt; i skloni komentar ispred &lt;em&gt;UserDir public_html&lt;/em&gt;. Prvo uključuje korisničke direktorijume, a drugo definiše ime direktorijuma u &lt;strong&gt;home&lt;/strong&gt; direktorijumu korisnika koji će Apache da servira.&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;Takođe je potrebno ukloniti komentar sa kompletne sekcije:&lt;/p&gt;

&lt;div class=&quot;language-plaintext highlighter-rouge&quot;&gt;&lt;div class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;pre class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;code&gt;&amp;lt;Directory /home/*/public_html&amp;gt;
...
...
&amp;lt;/Directory&amp;gt;
&lt;/code&gt;&lt;/pre&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;

&lt;h4 id=&quot;promeni-dozvole-za-home-i-public_html-direktorijume&quot;&gt;Promeni dozvole za &lt;em&gt;home&lt;/em&gt; i &lt;em&gt;public_html&lt;/em&gt; direktorijume&lt;/h4&gt;

&lt;div class=&quot;language-terminal highlighter-rouge&quot;&gt;&lt;div class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;pre class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;code&gt;&lt;span class=&quot;gp&quot;&gt;#&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;w&quot;&gt; &lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;nb&quot;&gt;chmod &lt;/span&gt;711 /home/&amp;lt;username&amp;gt;
&lt;span class=&quot;gp&quot;&gt;#&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;w&quot;&gt; &lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;nb&quot;&gt;chmod &lt;/span&gt;755 &lt;span class=&quot;nt&quot;&gt;-R&lt;/span&gt; /home/&amp;lt;username&amp;gt;/public_html
&lt;/code&gt;&lt;/pre&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;

&lt;p&gt;To će dozvoliti apache korisniku da čita iz korisničkog direktorijuma.&lt;/p&gt;

&lt;h4 id=&quot;selinux&quot;&gt;SELinux&lt;/h4&gt;

&lt;p&gt;Fedora dolazi sa uključenim SELinuxom i ne vidim potrebu da se on isključuje, zato dodajemo sledeća podešavanja za Apache server:&lt;/p&gt;

&lt;div class=&quot;language-terminal highlighter-rouge&quot;&gt;&lt;div class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;pre class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;code&gt;&lt;span class=&quot;gp&quot;&gt;#&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;w&quot;&gt; &lt;/span&gt;setsebool &lt;span class=&quot;nt&quot;&gt;-P&lt;/span&gt; httpd_enable_homedirs &lt;span class=&quot;nb&quot;&gt;true&lt;/span&gt;
&lt;span class=&quot;gp&quot;&gt;#&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;w&quot;&gt; &lt;/span&gt;setsebool &lt;span class=&quot;nt&quot;&gt;-P&lt;/span&gt; httpd_reade_user_content 1
&lt;/code&gt;&lt;/pre&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;

&lt;h4 id=&quot;opciono-za-one-kojima-su-potrebni-short-tags-u-php-u&quot;&gt;Opciono za one kojima su potrebni short tags u php-u&lt;/h4&gt;

&lt;p&gt;Za php verziju &amp;gt;=5.3.0 da bi uključio podršku za short tags, potrebno je da editujem fajl &lt;em&gt;/etc/php.ini&lt;/em&gt;&lt;/p&gt;

&lt;div class=&quot;language-terminal highlighter-rouge&quot;&gt;&lt;div class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;pre class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;code&gt;&lt;span class=&quot;gp&quot;&gt;#&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;w&quot;&gt; &lt;/span&gt;vi /etc/php.ini
&lt;span class=&quot;go&quot;&gt;    short_open_tag=On
&lt;/span&gt;&lt;/code&gt;&lt;/pre&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;

&lt;h4 id=&quot;za-kraj-restarujem-apache-servis&quot;&gt;Za kraj restarujem Apache servis&lt;/h4&gt;

&lt;div class=&quot;language-terminal highlighter-rouge&quot;&gt;&lt;div class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;pre class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;code&gt;&lt;span class=&quot;gp&quot;&gt;#&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;w&quot;&gt; &lt;/span&gt;systemctl restart httpd.service
&lt;/code&gt;&lt;/pre&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;

&lt;p&gt;I to je to, u web pretraživaču otvori &lt;strong&gt;http://localhost/~username&lt;/strong&gt;, gde &lt;strong&gt;username&lt;/strong&gt; odgovara imenu korisnika na Fedora sistemu koji ima &lt;em&gt;public_html&lt;/em&gt; u svom korisničkom direktorijumu.&lt;/p&gt;</content><author><name>Danilo Spalović</name></author><category term="softver" /><category term="Fedora" /><category term="apache" /><category term="userdir" /><summary type="html">Ponekad je zgodna na Apache web serveru imati korisničke direktorijum, evo šta je potreno promeniti na Fedori 25 da bi uključio korisničke direktorijume za Apache server:</summary></entry><entry><title type="html">Instalacija Arch Linuxa na Raspberry Pi B+</title><link href="https://spalovic.in.rs/danilo/linux/2017/01/21/arch-linux-na-raspberry-pi.html" rel="alternate" type="text/html" title="Instalacija Arch Linuxa na Raspberry Pi B+" /><published>2017-01-21T13:38:00+00:00</published><updated>2017-01-21T13:38:00+00:00</updated><id>https://spalovic.in.rs/danilo/linux/2017/01/21/arch-linux-na-raspberry-pi</id><content type="html" xml:base="https://spalovic.in.rs/danilo/linux/2017/01/21/arch-linux-na-raspberry-pi.html">&lt;p&gt;Pvo treba spremiti SD karticu, odnosno kreirati particije i formatirati ih.&lt;/p&gt;

&lt;div class=&quot;language-plaintext highlighter-rouge&quot;&gt;&lt;div class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;pre class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;code&gt;# fdisk /dev/mmcblk1
&lt;/code&gt;&lt;/pre&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;

&lt;div class=&quot;language-plaintext highlighter-rouge&quot;&gt;&lt;div class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;pre class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;code&gt;# mkfs.vfat /dev/mmcblk1p1
# mkfs.ext4 /dev/mmcblk1p2
# mkdir boot
# mkdir root
# mount /dev/mmcblk1p1 boot
# mount /dev/mmcblk1p2 root
&lt;/code&gt;&lt;/pre&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;

&lt;p&gt;Zatim se skine instalacija sa interneta, sa &lt;a href=&quot;https://archlinuxarm.org&quot;&gt;ArchLinux|ARM sajta&lt;/a&gt; za odgovarajuću platformu.&lt;/p&gt;

&lt;div class=&quot;language-plaintext highlighter-rouge&quot;&gt;&lt;div class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;pre class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;code&gt;# wget http://os.archlinuxarm.org/os/ArchLinuxARM-rpi-latest.tar.gz
# tar -xpf ArchLinuxARM-rpi-latest.tar.gz -C root
# sync
&lt;/code&gt;&lt;/pre&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;

&lt;p&gt;Raspakuje se imidž na novokreiranu root particiju na SD kartici, a premesti se boot fajl sistem na boot particiju na SD kartici&lt;/p&gt;

&lt;div class=&quot;language-plaintext highlighter-rouge&quot;&gt;&lt;div class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;pre class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;code&gt;# mv root/boot/* boot
&lt;/code&gt;&lt;/pre&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;

&lt;p&gt;Zatim se demontiraju particije&lt;/p&gt;

&lt;div class=&quot;language-plaintext highlighter-rouge&quot;&gt;&lt;div class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;pre class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;code&gt;# unmount root boot
&lt;/code&gt;&lt;/pre&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;

&lt;p&gt;Ubaci kartica u Raspberry pi, ukljuci napajanje.&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;Loguj se kao alarm/alarm ili kao root/root&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;Eto… Raspberry Pi sa Arch Linuxom…&lt;/p&gt;</content><author><name>Danilo Spalovi</name></author><category term="linux" /><category term="Arch" /><category term="Raspberry" /><summary type="html">Pvo treba spremiti SD karticu, odnosno kreirati particije i formatirati ih.</summary></entry><entry><title type="html">Eagle CAD 7 na Fedora Linux 21 64-bita</title><link href="https://spalovic.in.rs/danilo/softver/2015/03/06/eagle-cad-7-na-fedori-21-64-bita.html" rel="alternate" type="text/html" title="Eagle CAD 7 na Fedora Linux 21 64-bita" /><published>2015-03-06T17:22:56+00:00</published><updated>2015-03-06T17:22:56+00:00</updated><id>https://spalovic.in.rs/danilo/softver/2015/03/06/eagle-cad-7-na-fedori-21-64-bita</id><content type="html" xml:base="https://spalovic.in.rs/danilo/softver/2015/03/06/eagle-cad-7-na-fedori-21-64-bita.html">&lt;p&gt;Na web sajtu &lt;strong&gt;CadSoftUSA&lt;/strong&gt; piše:&lt;/p&gt;
&lt;blockquote&gt;
  &lt;p&gt;&lt;em&gt;Download the file eagle-lin-7.2.0.run and run it. This self-extracting shell script will guide you through the setup process. You may need to click on the above link with the right mouse button and select “Save Link As…”. To run this file you need to make it executable, or enter “sh eagle-lin-6.6.0.run” in a shell window. System requirements: Linux based on kernel 2.6 for Intel computers, X11 with a minimum color depth of 8 bpp, 32-bit runtime environment with the libraries libssl.so.1.0.0 and libcrypto.so.1.0.0.&lt;/em&gt;&lt;/p&gt;
&lt;/blockquote&gt;

&lt;p&gt;Kao što se iz datog može videti Eagle koristi 32-bitne biblioteke, tako da je potrebno instalirati te 32-bitne bibloteke da bi on funkcionisao na 64-bitnom operativnom sistemu.
&lt;!--more--&gt;
Operativni sistem je Fedora Linux 21 (64-bitni). Hajde da skinemo instalaciju, pokrenemo je i vidimo kako će to da prođe…&lt;/p&gt;

&lt;div class=&quot;language-terminal highlighter-rouge&quot;&gt;&lt;div class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;pre class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;code&gt;&lt;span class=&quot;gp&quot;&gt;#&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;w&quot;&gt; &lt;/span&gt;wget ftp://ftp.cadsoft.de/eagle/program/7.2/eagle-lin-7.2.0.run
&lt;span class=&quot;gp&quot;&gt;#&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;w&quot;&gt; &lt;/span&gt;sh eagle-lin-7.2.0.run
&lt;/code&gt;&lt;/pre&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;

&lt;p&gt;Posle pokretanja instalacije, instaler prijavljuje da mu nedostaju sledeće biblioteke:&lt;/p&gt;

&lt;div class=&quot;language-plaintext highlighter-rouge&quot;&gt;&lt;div class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;pre class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;code&gt;* libXrender.so.1 =&amp;gt; not found
* libXrandr.so.2 =&amp;gt; not found
* libXcursor.so.1 =&amp;gt; not found
* libfreetype.so.6 =&amp;gt; not found
* libfontconfig.so.1 =&amp;gt; not found
* libXext.so.6 =&amp;gt; not found
* libX11.so.6 =&amp;gt; not found
* libXi.so.6 =&amp;gt; not found
* libssl.so.1.0.0 =&amp;gt; not found
* libcrypto.so.1.0.0 =&amp;gt; not found
* libz.so.1 =&amp;gt; not found
* libgcc_s.so.1 =&amp;gt; not found
&lt;/code&gt;&lt;/pre&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;

&lt;p&gt;Da bi zadovoljili zavisnost Eagle pakete potrebno je instalirati sledeće i686 packete (paketi su bold, njihove zavisnosti su italik): &lt;strong&gt;libXrender&lt;/strong&gt;, &lt;em&gt;libX11, libXau, libXcb&lt;/em&gt;, &lt;strong&gt;libXrandr&lt;/strong&gt;, &lt;em&gt;libXext&lt;/em&gt;, &lt;strong&gt;libXcursor&lt;/strong&gt;, &lt;em&gt;libXfixes&lt;/em&gt;, &lt;strong&gt;freetype,&lt;/strong&gt; &lt;em&gt;bzip2-libs, libpng, zlib&lt;/em&gt;, &lt;strong&gt;fontconfig&lt;/strong&gt;, &lt;em&gt;expat&lt;/em&gt;,  &lt;strong&gt;libXi&lt;/strong&gt;, &lt;strong&gt;openssl-libs&lt;/strong&gt;, &lt;em&gt;keyutils-libs, krb5-libs, libcom_err, libgcc, libselinux&lt;/em&gt;, &lt;strong&gt;libstdc++&lt;/strong&gt;, &lt;em&gt;libverto, pcre, xz-libs&lt;/em&gt;. Dovoljna će biti sledeća komanda u terminalu:&lt;/p&gt;

&lt;div class=&quot;language-terminal highlighter-rouge&quot;&gt;&lt;div class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;pre class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;code&gt;&lt;span class=&quot;gp&quot;&gt;#&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;w&quot;&gt; &lt;/span&gt;yum &lt;span class=&quot;nb&quot;&gt;install &lt;/span&gt;libXrender libXrandr libXcursor freetype fontconfig libXi openssl-libs libsdtc++
&lt;/code&gt;&lt;/pre&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;

&lt;p&gt;Sledeći problem na koji nailazim je verzija &lt;strong&gt;libcrypt&lt;/strong&gt; i &lt;strong&gt;libssl&lt;/strong&gt;, na Fedori su verzije ovih paketa novije nego što Eagle očekuje, zato kreiram linkove koje Eagle očekuje prema paketima koje imam instalirane…&lt;/p&gt;

&lt;div class=&quot;language-terminal highlighter-rouge&quot;&gt;&lt;div class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;pre class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;code&gt;&lt;span class=&quot;gp&quot;&gt;#&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;w&quot;&gt; &lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;nb&quot;&gt;cd&lt;/span&gt; /usr/lib
&lt;span class=&quot;gp&quot;&gt;#&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;w&quot;&gt; &lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;nb&quot;&gt;ln&lt;/span&gt; &lt;span class=&quot;nt&quot;&gt;-s&lt;/span&gt; libcrypto.so.1.0.1k libcrypto.so.1.0.0
&lt;span class=&quot;gp&quot;&gt;#&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;w&quot;&gt; &lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;nb&quot;&gt;ln&lt;/span&gt; &lt;span class=&quot;nt&quot;&gt;-s&lt;/span&gt; libssl.so.1.0.1k libssl.so.1.0.0
&lt;/code&gt;&lt;/pre&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;

&lt;p&gt;Pokrećem EagleCAD…&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;Sada sve radi kako treba, jedino treba obratiti pažnju prilikom updejta operativnog sistema na libcrypt i libssl, ako se promene verzije treba promeniti i linkove.&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;Rešenje pronašao na: &lt;a href=&quot;http://www.jann.cc/2013/11/28/installing_cadsoft_eagle_6_5_in_fedora_19_x86_64.html&quot;&gt;Christian’s Blog&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;</content><author><name>Danilo Spalović</name></author><category term="softver" /><category term="fedora" /><category term="eagle" /><summary type="html">Na web sajtu CadSoftUSA piše: Download the file eagle-lin-7.2.0.run and run it. This self-extracting shell script will guide you through the setup process. You may need to click on the above link with the right mouse button and select “Save Link As…”. To run this file you need to make it executable, or enter “sh eagle-lin-6.6.0.run” in a shell window. System requirements: Linux based on kernel 2.6 for Intel computers, X11 with a minimum color depth of 8 bpp, 32-bit runtime environment with the libraries libssl.so.1.0.0 and libcrypto.so.1.0.0. Kao što se iz datog može videti Eagle koristi 32-bitne biblioteke, tako da je potrebno instalirati te 32-bitne bibloteke da bi on funkcionisao na 64-bitnom operativnom sistemu.</summary></entry><entry><title type="html">Dualboot Windows-Linux</title><link href="https://spalovic.in.rs/danilo/softver/2013/05/27/dualboot-windows-linux.html" rel="alternate" type="text/html" title="Dualboot Windows-Linux" /><published>2013-05-27T16:45:22+00:00</published><updated>2013-05-27T16:45:22+00:00</updated><id>https://spalovic.in.rs/danilo/softver/2013/05/27/dualboot-windows-linux</id><content type="html" xml:base="https://spalovic.in.rs/danilo/softver/2013/05/27/dualboot-windows-linux.html">&lt;p&gt;A sada problem iz stvarnog života. Kada sam počinjao sa Linuxom ovo je bila potrebno zbog upotrebljivosti, kasnije u mojoj karijera ostalo je potreba, više zbog drugih, manje zbog mene. Sećam se da prvi pokušaj da podesim dva operativna sistema da lepo sarađuju nije bio lak, posebno jer je jedan od njih Microsoft Windows. Tu je gomila problema, ali ostanimo za sada na pokretanju operativnog sistema. Posle uklanjanja jednog operativnog sistema ili u slučaju updejta Windowsa može da se dogodi da računar ostane neupotrebljiv, odnosno nezna kako da pokrene operativni sistem. Rešenje je jednostavno, samo treba popraviti boot manager, i evo kako to uradeti.&lt;/p&gt;

&lt;h4 id=&quot;ubuntu-910-i-novoji&quot;&gt;Ubuntu 9.10 i novoji:&lt;/h4&gt;

&lt;p&gt;Ovo je kako se radi na Ubunut Linuxu, slično je i na drugim distribucijama. Sve počinje tako što pronađeš &lt;strong&gt;/&lt;/strong&gt; particiju instaliranog operativnog sistema, onog koji hoćemo da popravimo, zatim je montiraš i reinstaliraš grub boot loader, restartuješ kompjuter. Ili u terminalu to otprilike izgleda ovako:&lt;/p&gt;

&lt;div class=&quot;language-terminal highlighter-rouge&quot;&gt;&lt;div class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;pre class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;code&gt;&lt;span class=&quot;gp&quot;&gt;$&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;w&quot;&gt; &lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;nb&quot;&gt;sudo &lt;/span&gt;fddisk &lt;span class=&quot;nt&quot;&gt;-l&lt;/span&gt;
&lt;span class=&quot;gp&quot;&gt;$&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;w&quot;&gt; &lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;nb&quot;&gt;sudo mkdir&lt;/span&gt; /media/sda5
&lt;span class=&quot;gp&quot;&gt;$&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;w&quot;&gt; &lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;nb&quot;&gt;sudo &lt;/span&gt;mount /dev/sda5 /media/sda5
&lt;span class=&quot;gp&quot;&gt;$&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;w&quot;&gt; &lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;nb&quot;&gt;sudo &lt;/span&gt;grub-install &lt;span class=&quot;nt&quot;&gt;--root-directory&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;o&quot;&gt;=&lt;/span&gt;/media/sda5 /dev/sda
&lt;span class=&quot;go&quot;&gt;
reboot
&lt;/span&gt;&lt;/code&gt;&lt;/pre&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;

&lt;h4 id=&quot;ubuntu-stariji-od-910&quot;&gt;Ubuntu stariji od 9.10:&lt;/h4&gt;

&lt;p&gt;Poenta je ista, samo se malo razlikuju komande:&lt;/p&gt;

&lt;div class=&quot;language-terminal highlighter-rouge&quot;&gt;&lt;div class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;pre class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;code&gt;&lt;span class=&quot;gp&quot;&gt;$&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;w&quot;&gt; &lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;nb&quot;&gt;sudo &lt;/span&gt;grub
&lt;span class=&quot;gp&quot;&gt;$&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;w&quot;&gt; &lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;nb&quot;&gt;sudo &lt;/span&gt;find /boot/grub/stage1
&lt;span class=&quot;gp&quot;&gt;$&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;w&quot;&gt; &lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;nb&quot;&gt;sudo &lt;/span&gt;setup &lt;span class=&quot;o&quot;&gt;(&lt;/span&gt;hd0&lt;span class=&quot;o&quot;&gt;)&lt;/span&gt;&amp;lt;/pre&amp;gt;
&lt;span class=&quot;go&quot;&gt;
reboot
&lt;/span&gt;&lt;/code&gt;&lt;/pre&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;

&lt;h4 id=&quot;windows-xp&quot;&gt;Windows XP:&lt;/h4&gt;

&lt;p&gt;Za Windows je priča nešto drugačija. Pokreneš instalaciju sa CD-a i na prvom ekranu gde ponudi Rescue pritisneš &lt;strong&gt;R&lt;/strong&gt;, on pokrene command prompt. U njemu kucaš sledeće komande:&lt;/p&gt;

&lt;div class=&quot;language-terminal highlighter-rouge&quot;&gt;&lt;div class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;pre class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;code&gt;&lt;span class=&quot;go&quot;&gt;fix boot
fix mbr
&lt;/span&gt;&lt;/code&gt;&lt;/pre&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;

&lt;h4 id=&quot;windows-vista--7&quot;&gt;Windows Vista &amp;amp; 7&lt;/h4&gt;

&lt;p&gt;Za Vista ili 7 pokreneš instalaciju i kada ponudi &lt;strong&gt;Repair your computer&lt;/strong&gt;, izabereš tu opciju. Zatim biramo da pokrenemo command prompt. U njemu kucamo:&lt;/p&gt;

&lt;div class=&quot;language-terminal highlighter-rouge&quot;&gt;&lt;div class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;pre class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;code&gt;&lt;span class=&quot;go&quot;&gt;bootrec.exe /fix boot
bootrec.exe /fix mbr
&lt;/span&gt;&lt;/code&gt;&lt;/pre&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;</content><author><name>Danilo Spalović</name></author><category term="softver" /><category term="linux" /><category term="windows" /><summary type="html">A sada problem iz stvarnog života. Kada sam počinjao sa Linuxom ovo je bila potrebno zbog upotrebljivosti, kasnije u mojoj karijera ostalo je potreba, više zbog drugih, manje zbog mene. Sećam se da prvi pokušaj da podesim dva operativna sistema da lepo sarađuju nije bio lak, posebno jer je jedan od njih Microsoft Windows. Tu je gomila problema, ali ostanimo za sada na pokretanju operativnog sistema. Posle uklanjanja jednog operativnog sistema ili u slučaju updejta Windowsa može da se dogodi da računar ostane neupotrebljiv, odnosno nezna kako da pokrene operativni sistem. Rešenje je jednostavno, samo treba popraviti boot manager, i evo kako to uradeti.</summary></entry><entry><title type="html">Za daltoniste</title><link href="https://spalovic.in.rs/danilo/zabava/2012/12/26/za-daltoniste.html" rel="alternate" type="text/html" title="Za daltoniste" /><published>2012-12-26T15:46:58+00:00</published><updated>2012-12-26T15:46:58+00:00</updated><id>https://spalovic.in.rs/danilo/zabava/2012/12/26/za-daltoniste</id><content type="html" xml:base="https://spalovic.in.rs/danilo/zabava/2012/12/26/za-daltoniste.html">&lt;p&gt;Ovo sad može da se svrsta u intimu, sujetu…. zavisi od čoveka. Ustvari to je sasvim normalna stvar obzirom da je čovek vrlo komplikovana mašina, uvek postoji verovatnoća da se nešto pokvari. Što je nešto komplikovanije to je veća verovatnoća da nešto ne radi kako treba. Daltonizam je nemogućnost osobe da razlikuje boje. Evo i brzog testa da li jeste ili niste daltonisti.&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;Obrati pažnju na sledeće slike:&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;&lt;img src=&quot;/danilo/assets/images/reverse_ishihara.gif&quot; alt=&quot;reverse_ishihara.gif&quot; title=&quot;Reverse Ishihara test&quot; /&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;&lt;img src=&quot;/danilo/assets/images/ishihara.png&quot; alt=&quot;ishihara.png&quot; title=&quot;Ishihara test&quot; /&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;Deluje pomalo zbunjujuće?&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;Nisu svi slepi za sve boje, odnosno nisu svi slepi za iste boje. Takođe svi vidimo drugačije jednu istu boju, to je zbog različite osetljivosti našeg oka na boje. Takođe ako si daltonista ne znači da ne prepoznaješ sve boje, možda jednu boju vidiš kako treba a drugu ne možeš da razlikuješ, sve je to individualno.&lt;/p&gt;

&lt;h4 id=&quot;a-sad-rezultati-testa&quot;&gt;A sad rezultati testa:&lt;/h4&gt;

&lt;ul&gt;
  &lt;li&gt;Ako ne vidiš ništa na prvoj slici, a na drugoj vidiš broj &lt;strong&gt;42&lt;/strong&gt; onda je sve OK, nisi daltonista. (mada nije 100% sigurno)&lt;/li&gt;
  &lt;li&gt;Ako na prvoj slici vidiš napisano &lt;strong&gt;NO&lt;/strong&gt; a na drugoj ne vidiš ništa onda je najbolje da posetiš oftomologa i proveriš svoj vid.&lt;/li&gt;
  &lt;li&gt;Naravno ima i varijanta kada na obe slike ne vidiš ništa ili vidiš (&lt;strong&gt;NO&lt;/strong&gt; i &lt;strong&gt;42&lt;/strong&gt;), ali i to se svodi na posetu oftomologu.&lt;/li&gt;
&lt;/ul&gt;

&lt;blockquote&gt;
  &lt;p&gt;Ovo nije pouzdan test, za tačno i pouzdano testiranje konsultujte se sa specijalistom.
Prva slika je obrnuti test za daltonizam. :-) i na njoj ništa ne vide ljudi koji nisu daltonisti, samo grupu nausmično obojenih tačaka.
Druga slika je iz seta slika za pravi test za daltoniste.&lt;/p&gt;
&lt;/blockquote&gt;</content><author><name>Danilo Spalović</name></author><category term="zabava" /><summary type="html">Ovo sad može da se svrsta u intimu, sujetu…. zavisi od čoveka. Ustvari to je sasvim normalna stvar obzirom da je čovek vrlo komplikovana mašina, uvek postoji verovatnoća da se nešto pokvari. Što je nešto komplikovanije to je veća verovatnoća da nešto ne radi kako treba. Daltonizam je nemogućnost osobe da razlikuje boje. Evo i brzog testa da li jeste ili niste daltonisti.</summary></entry><entry><title type="html">Oracle SQL Developer portable</title><link href="https://spalovic.in.rs/danilo/softver/2012/09/03/oracle-sqldeveloper-portable.html" rel="alternate" type="text/html" title="Oracle SQL Developer portable" /><published>2012-09-03T10:25:58+00:00</published><updated>2012-09-03T10:25:58+00:00</updated><id>https://spalovic.in.rs/danilo/softver/2012/09/03/oracle-sqldeveloper-portable</id><content type="html" xml:base="https://spalovic.in.rs/danilo/softver/2012/09/03/oracle-sqldeveloper-portable.html">&lt;p&gt;Evo još jednog podsetnika kako nešto radi, za mene ako zaboravim, i možda nekom pomogne. Vrlo često mi se dešavalo da mi zatreba Oracle SQL Developer i da on nije instaliran na računaru koji trenutno koristim… Možda bih mogao da ponesem SQL Developer sa sobom, sa svim potrebnim podešavanjima na USB memoriji? Naravno da mogu. Potrebna mi je Oracle SQL Developer instalacija i USB memorija. Što se Developera tiče njemu je potrebna Jave da bi mogao da funkcioniše, u poslednje vreme ona je deo SQL Developer instalacije. Instalacija može da se skine kao zip sa &lt;a href=&quot;https://www.oracle.com&quot;&gt;Oracle sajta&lt;/a&gt;. USB memorija - imam.&lt;/p&gt;

&lt;h3 id=&quot;postupak&quot;&gt;Postupak&lt;/h3&gt;

&lt;p&gt;Sama procedura je jednostavna, raspakuješ SQL Developer u željeni direktorijum na USB memoriji, onda dodaš jednu liniju u &lt;strong&gt;sqldeveloper.conf&lt;/strong&gt; konfiguracioni fajl. Fajl se nalazi u &lt;strong&gt;putanja_do_raspakovanog_developera/sqldeveloper/bin/sqldeveloper.conf&lt;/strong&gt;. SQL Developer podrazumevano kreira radni direktorijum negde u &lt;strong&gt;users&lt;/strong&gt; ili &lt;strong&gt;documents and settings&lt;/strong&gt; direktorijumu. Pošto ja nosim svoja podešavanja sa sobom, potreban mi je radni direktorijum na USB memoriji, linija koju dodajem menja putanju radnog direktorijuma:&lt;/p&gt;

&lt;div class=&quot;language-plaintext highlighter-rouge&quot;&gt;&lt;div class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;pre class=&quot;highlight&quot;&gt;&lt;code&gt;ADDVMOption -Dide.user.dir = ../../../../Documents/sqldeveloper
&lt;/code&gt;&lt;/pre&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;

&lt;p&gt;Putanja je relativna u odnosu na raspakovani Developer. Gore navedena putanja odgovara u mom slučaju, izmeniti prema potrebi. Prilikom sledećeg pokretanja SQL Developer će svoja podešavanja sačuvati na USB memoriji u radnom direktorijumu. Od sada SQL Developer putuje sa mnom, moja podešavanja i konekcije takođe.&lt;/p&gt;</content><author><name>Danilo Spalović</name></author><category term="softver" /><category term="oracle" /><category term="portable" /><summary type="html">Evo još jednog podsetnika kako nešto radi, za mene ako zaboravim, i možda nekom pomogne. Vrlo često mi se dešavalo da mi zatreba Oracle SQL Developer i da on nije instaliran na računaru koji trenutno koristim… Možda bih mogao da ponesem SQL Developer sa sobom, sa svim potrebnim podešavanjima na USB memoriji? Naravno da mogu. Potrebna mi je Oracle SQL Developer instalacija i USB memorija. Što se Developera tiče njemu je potrebna Jave da bi mogao da funkcioniše, u poslednje vreme ona je deo SQL Developer instalacije. Instalacija može da se skine kao zip sa Oracle sajta. USB memorija - imam.</summary></entry></feed>